Kada je 8. septembra 2026. na Svetski dan pismenosti u 9.30 po srednjeevropskom vremenu skinut striktni embargo na rezultate PISA 2025 i OECD saopštio nalaze i predstavio glavne pokazatelje, javnost u Srbiji je imala priliku da sazna da se dnevni list Danas pohvalio „prvi smo objavili“, iako su svi zainteresovani već ranije raspolagali podacima. Potom su se nizali tekstovi po mnogim medijima koji su isticali ono što im se u prvi mah učinilo zanimljivim, gotovo egzotičnim, neizbežni stručnjaci i „stručnjaci“, među njima i oni koji su nekada bili zaduženi za realizaciju PISA testiranja u našoj zemlji, do onih koji su rezultate iskoristili samo kao povod za političke napade na vladajuće strukture i alarmantne navode gotovo o „kraju obrazovanja“ u Srbiji. Jedino se nije oglasilo Ministarstvo prosvete ili makar tim zadužen za PISA testiranje u Zavodu za kvalitet obrazovanja i vaspitanja. Verovatno tehnički mandat ne obavezuje, ali će sigurno biti prilike da neko organizuje kompetentnu raspravu tim povodom i da se osvrnemo i na kontekst u kom se realizuje naše obrazovanje i poređenja sa nama relevantnim zemljama, uz analizu i dobrih i loših pokazatelja i mogućnosti za unapređenje, ulogu škole, nastavnika, pravednosti i dostupnosti obrazovanja. Jer, PISA nije samo rangiranje rezultata i mesto koje su „osvojili“ petnaestogodišnjaci, već mnogo više od toga.

Preko 760.000 petnaestogodišnjaka je marta 2025 godine  iz 91 zemlje (od kojih su 38 članice OECD) rešavalo testove iz nauke, čitalačke pismenosti i matematike, a ove godine i računarskog rešavanja problema. Naši učenici su testove rešavali u septembru, jer u mesecu testiranja zbog obustave rada nisu išli u školu, što je moglo da utiče na postignute rezultate. Opšta je ocena o padu ukupnih rezultata iz sve tri analizirane oblasti, posebno čitalačke pismenosti od početka testiranja među zemljama OECD dok su azijske zemlje značajno unapredile rezultate.

Prosek OECD u oblasti nauke je 482 poena, čitalačke pismenosti 461, a matematike 463. Najbolji su učenici iz kineskih regiona (597 nauka, 527 pismenost, 612 matematika) i Singapura. Učenici iz Srbije postigli su 429 bodova iz nauke, 415 iz pismenosti i 417 iz matematike, a u svakoj od oblasti zabeležen je pad. Ukoliko pogledamo rezultate iz zemalja našeg okruženja, valja primetiti da je u svima zabeležen pad (sem kod nauke u Crnoj Gori) i da je, kao i do sada, najbolji rezultat u Sloveniji, zatim u Hrvatskoj, potom u Crnoj Gori, sledi Srbija i Severna Makedonija, dok je Kosovo posebno izdvojeno i ima najmanje poena. Generalno, većina evropskih zemalja doživela je pad u poziciji na rang listi, a unapređenje je jedino zabeleženo u Slovačkoj, Turskoj i Velikoj Britaniji. Najbolji rezultat u Evropi su u ovom testiranju postigli učenici iz Estonije.

Imajući u vidu da se smatra da razlika od 20 poena znači zaostajanje u obrazovnim postignućima od jedne školske godine, to se koristi i u vrednovanju obrazovnih sistema, bez obzira na različite društvene kontekste i karakteristike društava i obrazovnih sistema. Koliko se ti podaci koriste u dnevne svrhe, može se videti i iz vesti da je ministar prosvete Slovenije zgrožen podacima o padu rezultata odmah predložio radikalne reforme u obrazovanju i ukidanje devetogodišnje osnovne škole, a na isti način su regovali i zvaničnici iz Nemačke.

Značajan napredak učenika iz azijskih zemalja govori o njihovoj posvećenosti obrazovanju i usmerenosti na pripremi za budućnost, dok su mnogi obrazovni sistemi i društva pokazali pad uticaja  i ishoda školskog obrazovanja, što je u evropskom obrazovanju veoma izraženo.

 

Borka Višnić